Završno izvješće

 VELEPOSLANSTVO REPUBLIKE HRVATSKE

Tehran

I.R.Iran

Tehran, 31. srpnja  1996.

Ministarstvo vanjskih poslova Republike Hrvatske - Zagreb

Predmet: Izvješće o radu Veleposlanstva u razdoblju od 21. siječnja do 31. srpnja 1996.

1. Uvod

Ovo izvješće nema samo namjeru pokrivanja predmetnog razdoblja, već je i pokušaj iznošenja nekih stavova i zaključaka do kojih sam došao u ukupnom svom boravku u Iranu, budući nakon provedenih godinu i devet mjeseci napuštam Iran i odlazim na novu dužnost. Nadam se da će novom veleposlaniku, koji bi trebao stići 5. kolovoza 1996., tri dana prije mog odlaska, razmatranja iznesena u nastavku poslužiti u orijentaciji, a našem desku koji obrađuje Iran potvrditi ili opovrći neke već donesene zaključke. Iran bi, pak nevezano za razdoblja i obveznost izvješća, zaslužio jednu detaljniju analizu, u kojoj bi se podaci o broju žitelja, površini, klimatskim, prometnim, zemljopisnim podacima, zajedno s podacima o zdravstvu, školstvu, gospodarskim granama, političkom sustavu, povijesti i t. d., kombinirale sa zapažanjima čovjeka koji je došavši sa strane dio svog života proveo u ovoj neobičnoj zemlji. Međutim to bi bila knjiga o Iranu, a ovo je samo izvješće. Za pisanje knjige potrebito je imati dovoljno vremena, kojega nije bilo, što će iz samog izvješća biti razumljivo, te još neke preduvjete, kojih nije bilo.

Zbog bolje preglednosti izvješće je, uključujući uvod i zaključak, podijeljeno u 6 poglavlja, a svako poglavlje je opet dalje razdijeljeno prema temama.



2. Djelatnost veleposlanstva.

Način rada veleposlanstva bio je donekle uvjetovan okolnostima glede vodstva i resursa, koji su bili na raspolaganju. Nakon odlaska bivšeg veleposlanika ostao sam u svojstvu otpravnika poslova veleposlanstva Republike Hrvatske u Iranu evo više od pola godine, što je bitno duže od svih mojih procjena. Očekivanje dolaska novog veleposlanika donekle je otežalo i sputalo aktivnosti veleposlanstva, jer nisam želio donositi odluke, koje bi možda bile u neskladu s ukusom budućeg pravog  šefa misije. Osim toga dvojici diplomata je polovicom svibnja isticao mandat, a tek u lipnju je postalo jasno da jedan od njih odlazi a drugi ostaje još jednu godinu. Četvrti hrvatski državljanin zaposlen u veleposlanstvu, djelatnik sigurnosti, pak zatražio je premještaj. Sam sam kao aktualni šef predstavništva cijelo vrijeme očekivao definiciju svoje nove diplomatske službe, što je donekle riješeno tijekom lipnja, iako do danas još nisam dobio rješenje, već samo odluku o premještaju. Na nabrojeno treba dodati da je od odlaska bivšeg veleposlanika broj hrvatskih državljana zaposlenih u veleposlanstvu prepolovljen odnosno smanjen s 8 na 4. Veleposlanstvo od tad radi bez tajnice, knjigovođe i vozača, a naravno i bez veleposlanika.

  Veleposlaničke, knjigovodstvene, blagajničke, velikim dijelom daktilografske, dijelom tajničke poslove sam preuzeo na sebe, trećem tajniku koji se inače bavi konzularnim poslovima dodijelio sam dio tajničkih poslova. Poslove vozača sam podijelio  s našim iranskim prevoditeljem. Iako je tajnicu i vozača relativno lako naći, uz višestruko niže troškove od onih potrebnih za naše državljane, na taj korak se nisam odlučio, kako ne bih stavio novog veleposlanika pred gotov čin.

Nadalje iznajmljene zgrade veleposlanstva, kojoj ističe ugovor 1. rujna 1996., te rezidencije, kojoj je ugovor već istekao, nisu s financijskog, funkcionalnog i sigurnosnog motrišta  optimalno rješenje. Iz već navedenog razloga mogućeg nesklada s motrištem novog veleposlanika, nisam se odlučio na promjene.

Već spomenuta neizvjesnost koja je većim dijelom vremena pratila zaposlene nije bila njihova jedina značajka. Naslijeđene su i ne baš osobite radne navike, neveliko znanje i velika sklonost neposluhu, te veze i obveze stvorene unutar kruga nastalog iz dijela bivše jugoslavenske radne kolonije proširenog Irancima vezanima za taj krug. Početna neizvjesnost i respekt donekle je potisnuo navedene značajke, ali približavanjem dolaska novog veleposlanika primjetno je opuštanje i popuštanje stvorene zavjese. Ni tu se nije moglo više učiniti. Novi veleposlanik imat će prigodu postaviti stvari na svoje mjesto i snagom svog ranga i vremenskog roka, u kojem će na najvišoj razini predstavljati Hrvatsku u ovoj posebnoj zemlji, moći će izbjeći zamke u koje se upleo bivši veleposlanik, a ja sam ih zbog svog nižeg ranga i privremenosti morao otrpjeti.

U iznesenom okviru odvijao se rad veleposlanstva. Nabrojena ograničenja se, vjerujem, prema vani nisu mogla primijetiti. Na političkom, kulturnom, gospodarskom, konzularnom, sigurnosnom, financijskom i svim ostalim područjima, uz bitno smanjene troškove, veleposlanstvo je djelovalo na primjerenoj razini. Svako od ovih područja bit će u nastavku zasebno obrađeno.

a. Politički okviri

Za ovih nešto više od pola godine nisam dobio neke posebne naputke glede političkih stavova prema Iranu, niti od veleposlanika na odlasku, niti kasnije, što bi se moglo protumačiti mojom privremenošću ili pak povjerenjem u moje osobne procjene. U situacijama kad je trebalo tumačiti službenu hrvatsku politiku rabio sam osobno političko iskustvo, nadograđujući ga informacijama dobivenih iz izvješća ili općenitih uputa, koje su imale oznaku “svima”, dobivenih iz ministarstva. Isto tako od mene nisu tražena neka posebna izvješće, osim onih redovitih i onih koje sam slao prema vlastitoj prosudbi.

Osobno držim da bi prema Iranu trebalo nešto detaljnije profilirati političke stavove, koji bi onda s vremenom zavisno o svjetskoj i lokalnoj političkoj situaciji mogli biti ugađani. To ne znači da sadašnja relativno spontana politika nije primjerena. Ako je definiramo kao politiku opreza, čekanja, promatranja i prolongiranja, moglo bi se reći da je definicija primjerena situaciji, te  da se provodi - idealno. 

b. Sigurnost

Sigurnost veleposlanstva, odnosno djelatnika, arhiva i opreme nije se pokazala kroz proteklo razdoblje bitno ugroženom. Ipak treba spomenuti nekoliko značajki. Jedini djelatnik sigurnosti, koji stanuje u zgradi veleposlanstva, napuštao je zgradu samo kad bi dogovorio dežurstvo s nekim od diplomata. Ni djelatnik sigurnosti ni diplomati u svojim kućama ne posjeduju nikakvo oružje,  što ima svoje i dobre i loše strane. 

Najznačajniji događaj na ovom području zbio se na ulici ispred zgrade veleposlanstva 15. srpnja. Iranski vojnik, stražar ispred veleposlanstva, ubio je, vjerojatno nepažljivo rukujući puškom, dvojicu mladića, od kojih jedan stanuje u zgradi preko puta veleposlanstva. Unatoč mojim jasnim uputama o načinu ponašanja, neki djelatnici veleposlanstva, postupili su panično i nepromišljeno, što srećom nije izazvalo posljedice. Da je veleposlanstvo moglo biti ugroženo zbog tog događaja, svjedoči i izvješće u iranskim novinama, gdje se ubojstvo već u naslovu dovodi u svezu s Hrvatskom, što je potvrdio i novinar AP-a koji me je zvao pročitavši u novinama taj članak. Uljudno sam ga uputio na iransku policiju, spomenuvši kako mi s tim nemamo ama baš nikakve veze, iako nam je naravno žao što su izgubljena dva mlada života. O svemu sam pravovremeno i opširno izvijestio VII upravu.

O nekim aspektima sigurnosti više u poglavlju Iran - unutarnja politika.

c. Aktivnosti na području gospodarstva

Aktivnosti veleposlanstva u proteklom razdoblju na području gospodarstva nisu bile osobito velike. Svele su se uglavnom na odgovaranje na upite iranskih tvrtki o mogućnostima  našeg tržišta (takvih upita je bilo petnaestak), izvješćima o gospodarskim kretanjima u Iranu našoj gospodarskoj upravi, te na nekoliko razgovora s iranskim dužnosnicima u svezi s potpisanim stotinumilijundolarskim ugovorom o izgradnji 4 iranska broda u našim brodogradilištima i kontakata glede uporabe luke Rijeka i naše željeznice za transport željezničkih tračnica iz Austrije za Iran. Dio uzroka može se naći u poglavlju Gospodarstvo odjeljak Gospodarski odnosi Irana s Hrvatskom.

d. Konzularni poslovi

 

Od siječnja do svibnja izdavao se uobičajen broj viza, da bi se u lipnju i srpnju broj zahtjeva višestruko povećao (tabela). Taj broj ne treba zavaravati, jer se u većini slučajeva radilo o organizatorima sajma iranskih proizvoda u Sarajevu zbog čega su izdane tranzitne vize. Od ukupnog broja od 240 izdanih viza na tranzit za BiH otpada 147.

mjesec 1 2 3 4 5 6 7

br. viza 19 10 12 18 9 75 97

e. Kulturna suradnja

Još je bivši veleposlanik inicirao održavanje hrvatskog kulturnog tjedna u Iranu. Trebao je biti održan prošle godine, pa u svibnju ove godine. Zadnja sugestija našeg ministarstva kulture je 16. do 23. rujna 1996. U svezi s tim sam obavio razgovor s odgovarajućim iranskim dužnosnicima i izvijestio pomoćnicu našeg ministra kulture o potrebitim daljnjim koracima. Iz našeg ministarstva kulture treba očekivati odgovor.

f. Zdravstvena zaštita

Iako po našim informacijama članovi iranskog veleposlanstva u Zagrebu imaju besplatne zdravstvene usluge u skladu s bilateralnim ugovorom, iranske vlasti do danas nisu isto omogućili članovima našeg veleposlanstva. Sretna okolnost je da nije bilo značajnijih oboljenja, te da su zdravstvene usluge i lijekovi relativno jeftini.

g. Mogućnosti školovanja

U Tehranu postoje nevelike, ali zadovoljavajuće mogućnosti za školovanje naše djece do razine završetka osnovne (internacionalna, njemačka, francuska i talijanska) i srednje (internacionalna i talijanska) škole. Internacionalna škola je pod iranskom upravom i stranci izbjegavaju tamo slati svoju djecu. Sve nabrojene škole naplaćuju školarine.

 

h. Financije

Troškovi veleposlanstva su se u usporedbi s prošlom godinom skoro prepolovili. Mjesečni troškovi svedeni su na oko 20.000 USD. Osobno sam vodio blagajnički dnevnik i odmah po završetka svakog mjeseca slao izvješća u Zagreb. Na nekoliko upita o trenutnom stanju blagajne, te o prihodima od konzularnih pristojbi odgovarao sam istog dana. Treba pripomenuti da su uz suglasnost tajništva dolari mijenjani po oko 35% povoljnijem tečaju nego je to rađeno ranije. U lipnju a osobito u srpnju bitno su se povećali prihodi od konzularnih pristojbi.

i. Kontakti

Veleposlanstvo redovito kontaktira s iranskim dužnosnicima, članovima diplomatskog zbora i našim državljanima koji rade u Iranu. Po potrebi se kontaktira i s nekim poslovnim ljudima. Svi službeni kontakti s iranskim dužnosnicima, najavljuju se putem nota preko iranskog ministarstva vanjskih poslova. Prema naputku pomoćnika ministra sam sad, na kraju svog boravka, napravio listu listu osoba s kojima sam kontaktirao za vrijeme svog boravka u Iranu. Iz popisa sam isključio samo  osobe iz našeg ministarstva. Savjetnik u veleposlanstvu je već ranije napravio sličnu listu.

j. Dopisi

U proteklom razdoblju poslano je niz izvješća i dopisa u ministarstvo vanjskih poslova u Zagreb, na što je utrošeno poprilično snage i vremena. Za ilustraciju o količini navest ću samo broj dopisa, izvješća i odluka, koje sam sam napisao u razdoblju od 21. siječnja 1996. do danas: 214! Na to mogu dodati 25 brojeva Newslettera, koje sam uredio i izdao u tom razdoblju..

k. Pošta

Obična pošta koju primamo uobičajeno dolazi nakon više od 15 dana od slanja. Novine su čak nešto brže, pa znaju stići i sa samo 8 dana zakašnjenja. Pošta se uobičajeno otvara od strane iranskih vlasti, a nepoćudne fotografije u novinama se uredno precrtavaju flomasterom. Kao doista brzo sredstvo za slanje tiskanih pošiljki pokazao se DHL. Međutim na jednoj od zadnjih koverata primijetili smo jasne tragove otvaranja o čemu sam izvijestio VII upravu. Tako je DHL dobar jedino glede brzine, ali ne i tajnosti. Za tajne dopise s ministarstvom rabi se dosta često i uspješno zaštićeni fax. Budući da dnevne novine iz Hrvatske jako kasne bitni izvor informacija o događajima u i u svezi s našom zemljom dobivamo običnim faxom iz našeg ureda za informiranje i od HINE. Od kraja svibnja do polovice lipnja, ta nam je mogućnost bila uskraćena, budući da se iz Hrvatske u tom razdoblju nije mogao telefonom dobiti Iran (srećom da je bilo moguće u suprotnom smjeru).

l. Diplomatske note

Među diplomatskim notama i dopisima dominiraju one o privremenoj izočnosti veleposlanika. S naše pak strane najviše nota upućujemo Ministarstvu vanjskih poslova, u kojima tražimo sastanke, izvješćujemo o putovanjima, preletu zrakoplova i sl. Broj primljenih nota je bio 236, broj poslanih nota 30.

m. Večere, primanja, domjenci

Večere i prijamovi su sastavni i neizbježni dio diplomatskog života. Najvećim dijelom su dio obveza veleposlanika, a kako naše veleposlanstvo više od pola godine nije imalo veleposlanika, osobno sam se trudio barem dijelom nadoknaditi i na ovom području taj nedostatak. Na prijamove koje priređuju islamske zemlje išao sam sam, a od ostalih na one organizirane u rezidencijama ili veleposlanstvima odlazio sam sa ženom. Zajedno sa ženom bio sam i na nekoliko svečanih večera, a u našem domu smo za određeni broj veleposlanika i drugih osoba iz diplomatskog života organizirali dvije svečane večere. Prijam prigodom dana Državnosti također smo održali u rezidenciji. Unatoč iznenadnom lošem vremenu, što je spriječilo održavanje prijama u vrtu, po općoj ocjeni protekao je vrlo uspješno.

 

n. Newsletter

I nakon odlaska veleposlanika zadržao sam za sebe cjelokupan posao uređivanja i izdavanja Newslettera, biltena u kojem veleposlanstva, ministarstva i naše ljude informiramo o zbivanjima u Hrvatskoj. Još početkom 1995. osobno sam instalirao potreban software, za prijem i otpremu faxova putem računala. Tako se na računalo, pored ostalog, primaju i HININA izvješća na engleskom jeziku. “Recognize” mogućnošću se pretvaraju iz grafičkog formata u tekst. Zatim od niza izvješća izvlačim ona najznačajnija i slažem na računalu bilten, koji u pravilu sadrži 4 stranice. U računalo je unesen i održava se telefonski imenik  mjesta gdje se Newsletter šalje. Automatsko slanje na oko 70 adresa obično se radi noću, kako ne bi ometalo rad veleposlanstva. Ovakvim slanjem je, s obzirom na neobično nisku cijenu impulsa u lokalnom telefonskom prometu, osigurano i vrlo jeftino izdavanje našeg biltena koji je glede svježine informacija i grafičkog izgleda, ne jednom doživio pohvale u krugu onih koji ga primaju. Ove godine izdano je 25, a od početka izlaženja izdano je ukupno 73 broja.

3. Iran - unutarnja politika

a. Odnosi političkih snaga

Iran i na unutarnje političkom planu ( kao i na području vanjske politike) ide ustaljenim putem. Proljetni parlamentarni izbori, ponegdje najavljivani kao konačni obračun  tvrde i liberalne struje, nisu vidljivo ništa promijenili. Možda je jedino razvidnija još nešto veća popularnost ili pak utjecaj predsjednika Rafsanjanija i nešto slabija eksponiranost u javnosti bivšeg i sadašnjeg predsjednika parlamenta (Majlis) tvrdostrujaša Nateqa Nourija.  Spomenuta dvojica su inače prikazivani kao glavni protivnici u iranskoj politici, pri čemu se Rafsanjani doima “liberalnijim”. Budući da se bliži vrijeme predsjedničkih izbora, a Rafsanjani po sadašnjem zakonu nema pravo na još jedan mandat, iz samog Majlisa se čuju pozivi da se Rafsanjani imenuje predsjednikom parlamenta. Međutim i za to bi također trebalo mijenjati zakon. Kaji su mogući nasljednici Rafsanjanija na mjestu predsjednika? Spominje se bivši premijer Hussein Musavi, inače tvrdi zagovornik od države diktiranog centraliziranog gospodarstva, koji ipak ima male izglede. Njegova 8 godišnja izočnost s političke scene, u skladu je sa stavom vjerskog vođe Khamneia, koji je za vrijeme kad je Musavi bio premijer, sam (Khamnei) bio predsjednikom države. Iz tog doba datiraju neslaganja između njih dvojice. Prvi dopredsjednik Irana Hasan Habibi, političar koji djeluje kao da je prisiljen biti u politici, sam je demantirao svoju moguću kandidaturu, iako je zbog svoje neutralnosti i blagosti vjerojatno osoba koju neke suprotstavljene struje vide kao najmanje zlo. Isti javni demanti stigao je i od ministra vanjskih poslova Velayatija. Izgleda da je sa svojim ministarskim mjestom nekako srastao, pa će vjerojatno i dalje ostati najstalnija figura iranske (pa i svjetske) politike. Kao najozbiljniji kandidat i dalje se spominje sadašnji predsjednik parlamenta, Nateq Nouri. Uz spomenutu mogućnost izbora Rafsanjanija na mjesto predsjednika parlamenta, njih dvojica bi samo zamijenili mjesta, pa bi to izazvalo najmanje potresa. Međutim kao njegov glavni protupristupnik spominje se  direktor IRIB-a (Islamic Republic of Iran Broadcasting) Ali Larijani. S obzirom na ustanovu na čijem je čelu Larijani ima ozbiljnu mogućnost za pripremu svog pristupništva. 

Ipak ni nakon predsjedničkih izbora ne treba očekivati u Iranu spektakularne promjene. Glavna karakteristika svih struja je bezpogovorno poštivanje ustroja u kojem se vjerski vođa Khamnei u isto vrijeme naziva samo vođom. Khamnei i Savjet revolucije se nalaze na vrhu piramide vlasti, a ime pokojnog Khomeinija, kojega sve češće nazivaju imamom, svetinja je na svim razinama. 

b. Sigurnost

Izvana Iran djeluje kao zemlja opasna za život, iznutra, zbog informacijske blokade doima se bezazleno. Istina je negdje po sredini. Megapolis Tehran sadrži sve opasnosti, primjerene njegovoj veličini. O ubojstvima i pljačkama, štrajkovima, političkim atentatima i sl. sredstva priopćavanja javljaju vrlo malo, budući da su pod snažnom kontrolom države. Tako se stvara lažni dojam sigurnosti za ljude koji žive u Iranu, pogotovo strance, koji zbog nepoznavanja pisma i jezika ne prate domaći tisak, u kojem se jedino može naći ponešto od tamnih strana života.

c. Životni okviri

Život se inače nepromjenjivo odvija u vidljivim restriktivnim okvirima koje nameću stroga pravila islamske države. Stroga zabrana alkohola, pokrivanje žena i njihovo odvajanje od muškaraca na javnim mjestima, zabrana pjevanja ženama, zabrana ljubavnih pjesama, zabrana objavljivanja golišavih slika i nepoćudnih tekstova, cenzura, kontrola pisama i telefona, zabrana satelitske televizije, zabrana prodaje svinjetine i liganja, stroge carinske kontrole, i niz drugih restriktivnih mjera, utječu na to da je javni život izuzetno dosadan.  Teško se uostalom može nazvati javnim životom samo šetnja po parkovima. U ovim ljetnim danima nama je normalno vidjeti kavane i restorane na otvorenom, stolove i stolice pod šarenim suncobranima, pa makar se tamo prodavala samo bezalkoholna pića, kava, ili sladoled. U Iranu pak slika stola, stolica i suncobrana na otvorenom jednostavno ne postoji. Koliko je država razvidno učinkovita u kontroli svojih restriktivnih pravila, toliko se Iranci ne doimaju pogođenima. Svoj mirni život nadopunjuju većom opuštenošću u privatnom životu iza visokih zidova i - u prometu. 

I ove godine su uz nazočnost ministra unutarnjih poslova, čvrsto stojećeg Besharatija, svečano spaljene tone zaplijenjene droge, ali ipak dobiva se dojam da je iranska vlast na tom području nešto labavija. Da li samo zbog doista opasnog graničnog područja prema Afganistanu i Pakistanu, ili i zbog velikih profita koje transport droge prema zapadu donosi  i utjecaja onih koji ostvaruju te profite? Prema dosta pouzdanim informacijama uživanje droge, posebice opijuma, među Irancima je dosta rašireno. Vlasti pak prema prekršiteljima zabrane uživanja droge nisu toliko goropadno oštre, kao na primjer prema onima kod kojih zateknu alkohol, ili koji se ne pridržavaju pravila pokrivanja žena u javnosti - Hijaba.

d. Promet

Unatoč velikim ulaganjima u prometnu infrastrukturu  uključujući tu i prometne oznake i semafore, nema vidljivih napora u obuzdavanju vozača u njihovim slobodnim tumačenjima prometnih pravila. Promet se tako odvija po pravu jačeg. Prigodom čestih nezgoda, koje pak nemaju tragične posljedice kakve bi se mogle očekivati, nisu rijetke tučnjave među vozačima. Kako drugačije protumačiti takav nered i nepoštivanje regulacije prometa, u državi koja je inače na svim područjima kontrole pojedinaca izuzetno učinkovita, nego namjerno ostavljenim ventilom. U prometu, koji tako teče po nekakvim prirodnim zakonima može se uočiti još jedan paradoks. Dok su u autobusima mjesta za žene i muškarce strogo odijeljena: za muškarce je rezerviran prednji, a za žene stražnji dio autobusa, u taksijima, koji u stvari  obavljaju najveći dio javnog prijevoza, žene sjede zajedno s muškarcima. To je tim čudnije što taksiji u pravilu voze poput autobusa, staju gdje god ih netko zaustavi i krcaju toliko putnika koliko ih mogu primiti, a to je znatno iznad naših standarda. Tako se u taksijima koji bi po našim standardima mogli uz vozača primiti najviše tri putnika, uobičajeno može vidjeti do 8 ili čak više osoba, muškaraca i žena, koji se međusobno ne poznaju i koje je vozač ukrcao onim redoslijedom kako su ga zaustavljali. Još jedna posebnost. Nije rijetka slika da se u iranskim automobilima poneko ukrca i s lijeve strane vozača!

Zrakoplovni promet djeluje puno urednije. Pored glavnog zračnog prijevoznika “Iran aira”, koji raspolaže impozantnom flotom zrakoplova među kojima je ne mali broj “Boeinga 747" iranskim nebom leti još nekoliko lokalnih prijevoznika. Ni poznati strani zračni prijevoznici ne zaobilaze tehransku zračnu luku, u koju slijeću i iz koje uzlijeću u pravilu u noćnim jutarnjim satima, zbog povezanosti s glavnim europskim prometnim tijekovima. Velebna nova tehranska zračna luka u gradnji je još od šahovog vremena. S obzirom da će nositi ime imama Khomeinija, ne treba sumnjati, da Iranci nastoje svijetu pokazati vrhunsko građevinsko i tehnološko dostignuće. Vjerojatno je da je za odgađanje njezina završetka više kriv otežan pristup Irana na svjetskom tržištu vrhunske tehnologije, nego nedostatak novaca. 

Iran sve veću pozornost posvećuje željezničkom prometu. Nedavnim otvaranjem željezničke pruge Saraksh-Tajan, povezane su preko Irana Centralno azijske republike s Perzijskim zaljevom ali i Turskom i Europom. Bez osobnog iskustva u vožnji iranskim željeznicama, samo iznosim informacije dobivene od nekih diplomata, da je putnički željeznički promet izuzetno spor i neprikladan. 

e. Odnos prema strancima

Iranci su izuzetno ljubazan narod. Velika kulturna tradicija odražava se i u susretima, gdje je obvezno dugo pozdravljanje i propitivanje za zdravlje prije početka razgovora. Ljubaznost osobito dolazi do izražaja kad susretnu nekog stranca (koji su u Iranu inače relativno rijetki). U tim prigodama vrlo su skloni pomoći, ali i u najkraćim susretima na ulici ne će propustiti stranca pitati odakle je.

f. Vjerska tolerancija

Iranski mediji su puni Islama. Svi televizijski kanali svakodnevno prenose molitve i govore vjerskih vođa. Unatoč tome postoji vjerska tolerancija. Dapače u vrijeme Božića dosta trgovina koje inače drže muslimani, znaju biti ukrašene prigodnim božićnim ukrasima s obveznim “Merry Christmas”. Katolici su vrlo rijetki. Ipak u Tehranu postoji katolički biskup i nekoliko svečenika, a mise za strance se tjedno održavaju u dvije crkve koje pripadaju Vaticanu, i to na engleskom i talijanskom jeziku.

Tolerancija se ogleda i u odnosu prema Židovima, kojih u Tehranu ima oko 20.000. Oni drže dosta trgovina, a potajno trguju devizama, pa čak i alkoholom, što im se tolerira više nego drugim Irancima. Iranske vlasti na taj način ističu kako oni nisu protiv Židova već protiv “Cionističkog režima”.

4. Iran - vanjska politika

Sve značajke iranske politike opisane u prethodnom tromjesečnom izvješću mogu se i ovdje ponoviti. Dakle ni nakon izbora ne mogu se primijetiti neki značajniji pomaci. Izolacionizam i samodovoljnost u koji se Iran dragovoljno doveo, kombiniran s promičbom i izvozom vlastitih, na Islamu zasnovanih vrijednosti, uočljiva su konstanta. Čini se ipak da Iran postaje sve svjesniji svoje realne snage i kratkoročno svoju misiju širenja Islama ili bolje rečeno forsiranja povezivanja islamske religije i državnih institucija, što rezultira u vidljivo na Islamu zasnovanom životu pučanstva, svodi uglavnom samo na susjedne zemlje.

a. Politički odnosi s Hrvatskom

Iranska politika nastojala je kroz proteklo vrijeme na izvjestan način pokazivati kako je odnos između Irana i Hrvatske, odnos velike i male zemlje. Osim toga Iran je Hrvatsku, ne samo preko Bosne i Hercegovine, na izvjestan način tretirao kao islamsku zemlju. Pri tome je Hrvatska uvijek bila u sjeni odnosa Irana s Bosnom i Hercegovinom. Naši odnosi s Iranom su imali uspone i padove sukladno našim odnosima s Bosnom i Hercegovinom. Vrijedi pripomenuti da iranski političari drže Hrvatsku odgovornom za sve što se događa u svezi s Herceg-Bosnom, odnosno s područjem u Bosni i Hercegovini pod nadzorom Hrvata, u čemu uostalom nisu iznimka..

Određena vrsta arogancije proizašle iz pozicije velike prema maloj zemlji u posljednje vrijeme se ublažuje, ako ne i iščezava. Iranski političari postaju razvidno svjesni kako je Hrvatska prije svega srednjeeuropska zemlja, koja pripada zapadnom kulturnom krugu, pa prema tome nije pogodno mjesto za širenje islamskih doktrina. S druge pak strane u borbi za utjecaj u Bosni i Hercegovini Hrvatska je neobično važna kao pristupna zemlja, pogotovo s morske strane. Iranci stoga sve više nastoje održati i poboljšati odnose s Hrvatskom i u tom čak pokazuju zavidno strpljenje. U iznesenom kontekstu ne iznenađuje ni izostanak reakcije na nedavno neuslišanu molbu Iranaca za sastankom njihovog prvog potpredsjednika, odnosno predsjednika vlade, Hassana Habibija s našim dužnosnicima u Zagrebu, te spuštanje razine trojnog sastanka u Sarajevu, na razinu ministara, zbog zauzetosti našeg premijera Mateše.

Sve je jači dojam da diktiranje tempa u međusobnim odnosima prelazi na stranu naše zemlje. Na našoj je političkoj analizi i strateškoj domišljatosti, treba li to iskoristiti i koliko. Moguća naša dobrobit je prije svega na području gospodarstva. Mogući dugoročni rizici također.

b. Iran - Afganistan

Afganistan sa sve snažnijim  pokretom Taliban, koji u zemlju želi čvrsto uvesti islamska pravila primjer je interesa Irana za susjedne zemlje. Zanimljivo da predstavnici Talibana nisu bili na nedavnom seminaru o Afganistanu koji je u organizaciji iranskog Ministarstva vanjskih poslova održan u Tehranu. Tako izgleda da ta snažna islamska grupa, premda u biti nastoji izvesti isto što je izvela u Iranu iranska revolucija, ipak nije pod utjecajem Tehrana. Ili je to samo privid? Službeno Tehran podržava legalnu vladu u Kabulu. Veleposlanik Afganistana je cijenjen član tehranskoga diplomatskog zbora, a iranske vlasti su mu kao znak dobre volje čak poklonile automobil marke “Lincoln”, konfisciran od Amerikanaca, po čemu ga se može vrlo lako razaznati kad dolazi na prijame. 

c. Iran  - bivše južno sovjetske republike

Daljnje područje interesa Irana su zemlje nastale raspadom Sovjetskog Saveza: Turkmenistan, Kirgystan, Uzbekistan, Tadjikistan, Kazakhstan, Azerbeijan. Islam u tim zemljama nije uhvatio osobito duboke korijene, ali nizak životni standard svakako predstavlja plodno tlo za poticanje revolucionarnih promjena. Prigoda revolucije islamskog tipa je u tome što se ona komunistička nije baš iskazala i što se u novo stvorenim zemljama komunizam nužno povezuje uz rusku dominaciju. O gospodarskim posljedicama širenja utjecaja  Irana kao inače najbogatije zemlje ovog područja bit će više govora u poglavlju Gospodarstvo, međutim gospodarstvo je u iranskoj politici ipak samo sredstvo širenja ili održavanja političkog upliva. 

d. Iran - zemlje Perzijskoga zaljeva

U širenju svog utjecaja Iran u svom najbližem okolišu nailazi na nekoliko ozbiljnih prepreka. Na jugu se nalazi, također snažna (doduše ne po broju žitelja), također vjerski agresivna, ali zato sunitska, Saudijska Arabija. Zajedno s Kuwaitom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, uz potporu Sjedinjenih Država, ovo područje će teško u doglednoj budućnosti dopustiti snažniji iranski upliv.  

e. Iran - Turska

Sekularna Turska pak sve snažnije pokazuje kako zemlje oko Kaspijskog mora ne želi ispustiti kao područje svog gospodarskog ali i političkog utjecaja. Špijunske afere i obostrani izgon diplomata nastavili su se u najnovije vrijeme s iranskim optužbama o narušavanju iranskog suvereniteta i ubojstva iranskih civila od strane turskih helikoptera, zatim turskim optužbama o upadu iranskih vojnika na turski teritorij i ubojstvima turskih civila. Obje strane demantiraju optužbe. Turci uzroke u Iranskom ponašanju nalaze u prikrivanju iranskih  pogrješaka pred svojom javnošću, a Iranci  ne optužuju cjelokupnu tursku vlast, već zaoštravanje tumače u pokušajima poraženih na prethodnim izborima, da spriječe približavanje novog turskog premijera Erbakana, čelnika turskih fundamentalista, i Irana.  Zanimljiv je i indikativan način izvješćivanja o iransko turskim odnosima u najnovijem Iran Newsu. Pod naslovom “Despite Ups and Downs Irano-Turkish Ties Remain Good” i uz fotografije predsjednika Irana Rafsanjanija, predsjednika Turske Demirela i predsjednika turske vlade Erbakana na naslovnoj stranici se opisuju trenutni turski odnosi. Površan čitatelj može lako steći dojam da su se sastali trojica s fotografija i donijeli zaključak iz naslova. Tek u drugom dijelu članka se može primijetiti da su parole iz početka članka u stvari redakcijske i da Turska i Iran trenutno preko poslanstava na razini pomoćnika ministara vanjskih poslova nastoje razjasniti nesporazume.

f. Iran  - Sirija

Nakon blagog zahlađenja odnosi Irana sa Sirijom vrlo su dobri. Doajen tehranskoga diplomatskog zbora sirijski veleposlanik Al Hassan, vrlo je često na prvim stranicama iranskih novina, gdje slično kao i kod ispraćaja veleposlanika kojima istječe mandat, drži predavanja o univerzalnim vrijednostima mira i prijateljstva. 

g. Iran - Irak

Dok se Irak u prošlom Iračko Iranskom ratu nastojao proširiti na račun iranskog teritorija, Iran pak računa na širenje svog utjecaja preko velikog shiitskog dijela iračkog pučanstva. Zbog toga su česti izrazi brige službenog Tehrana za zdravlje shiita u Iraku u svjetlu sankcija UN-a, koje drastično smanjuju životni standard Iračana. Irak prihvaća takvu brigu Irana, budući mu je u UN dobro došao svaki glas koji bi mu pomogao u ublažavanju sankcija. 

h. Iran - Pakistan

Iran i Pakistan su u ravnoteži. Međusobno se respektiraju i pomažu na političkom planu. Iranci blago podržavaju Pakistan oko motrišta prema Kashmiru, Pakistanci pak, premda u dobrim odnosima s Amerikancima, javno izražavaju svoje protivljenje američkim pokušajima političke i gospodarske izolacije Irana.

i. Iran - SAD

SAD su za Iran bile ostale bitan politički čimbenik. Iranske vlasti često i vrlo uspješno, na svim razinama kao adut iz rukava izvlače Sjedinjene Američke Države. Iako pomalo izostaju parole o “velikom sotoni”, u mnogim prigodama kod obraćanja vlastitoj javnosti iranski dužnosnici spominju snagu iranskog naroda u odupiranju pritiscima od strane Amerikanaca. Na područjima prometa, telekomunikacija, industrije i sl. ističe se sve veća nezavisnost i sposobnost iranskih stručnjaka, na području opskrbe i životnog standarda pokazuje se (uglavnom s pravom) na male dosege američkih napora u smjeru gospodarskog izoliranja i iscrpljivanja Irana. 

Iranci nekako s ponosom ističu kako je Iran, kao zemlja s nezavisnom politikom, jedan od bitnih  političkih briga Amerikanaca, te kako u stvari Iran “bira američke predsjednike”. Iranski dužnosnici ne spominju, ali svakako treba dodati nezavisno motrište, da je Amerikancima ovakav Iran koristan u njihovoj globalnoj politici jedine velike sile, koja brani svjetsku demokraciju, u izglasavanjima golemih proračuna namijenjenih vojsci i u održavanju goleme vojne industrije. Ukupno uzevši Iranske vlasti bi mogle slobodno reći da “nema ovakve američke politike trebalo bi je izmisliti”, a Amerikanci u sebi vjerojatno kažu “da nema ovakvog Irana trebalo bi ga izmisliti”. 

j. Iran - Europska unija

Zemlje Europske zajednice vježbaju na Iranu nezavisnost svojih vanjskih politika od politike Sjedinjenih Američkih država. Međutim sve je osjetnija jalovost takovog vježbanja. Sjedinjene Države ipak daju takt stavovima prema Iranu, a europske države mogu se jedino radovati što je pad njihove trgovačke bilance s Iranom - blaži od predviđanja.

Politički odnosi Irana i europskih zemalja svode se na priče u Rushdiju i posjete nižih dužnosnika. Primjetna je međutim želja Irana za unapređenjem političkih odnosa s Europom, poglavito s Njemačkom, i pristojno oglušivanje Europe na te pokušaje. 

k. Iran - Islamske zemlje

Iran nastoji koliko može, nametnuti se predvodnikom islamskog pokreta u svijetu. Islam je uistinu religija koja je u ekspanziji, a najjači zagovornik gotovo beskompromisnog širenja Islama je Iran. Međutim nezgoda Irana je u tome što je istaknuti, ali u isto vrijeme i jedini predstavnik shiitskog shvaćanja Islama, kojega u svijetu prevladavajući suniti odbacuju gotovo s gnušanjem. Tako se Iran nema prigodu nametnuti kao vodeća zemlja islamskog svijeta, zbog drugačijeg tumačenja Islama, ali se u očima muslimana u svijetu nameće kao zemlja koja se najčvršće suprotstavlja Zapadu čiji su predvodnik SAD, pa samim tim sigurno stiče ne male simpatije. Razvidno je pak da su simpatije prema Iranu veće među pukom u islamskim zemljama nego među vlastima islamskih zemalja.

l. Iran-Bosna i Hercegovina

Prema Bosni i Hercegovini posebno su osjetljivi i iranska vlast i iranska javnost. U javnosti je ta država prikazana i shvaćena kao mučenička muslimanska i samo spominjanje Bosne izaziva velike simpatije. Iranska vlast preko Bosne želi zadovoljiti više ciljeva. Jedan je svakako sijanje islamske doktrine na svježe tlo, poglavito stoga jer se područje mogućeg širenja islama nalazi u Europi. Slijedeći je cilj pokazivanje vlastitoj javnosti snage koju Iran kao država ima, te postupanje te države u skladu s javnim mišljenjem.

Dok je do nedavno Iran na izvjestan način diktirao odnose, u zadnje vrijeme se primjećuje izvjesna nervoza u nastojanju zadržavanja postignutih pozicija u BiH. Više se stoga ne govori uopćeno na razini dvojnih i trojnih međudržavnih sporazuma, već se maše i s ozbiljnim sumama poput ove najnovije od 50 milijuna USD, koje je prvi dopredsjednik Irana Hassan Habibi ponudio Bosancima za vrijeme svog nedavnog posjeta Sarajevu. Pri tom se naglašava mirnodopska uporaba ponuđene pomoći. Odlasku Habibija prethodilo je otvaranje sajma iranskih proizvoda u Sarajevu, zbog kojega je samo preko Hrvatske u Sarajevo otputovalo oko 150 iranskih poslovnih ljudi.

m. Iran - “Jugoslavija”

Unatoč velikim simpatijama prema Bosni i Hercegovini u Iranu ime Jugoslavija budi pozitivne konotacije. Uglavnom je vezuju uz ime Tita, a njegovo prijateljstvo sa šahom Rezom Pahlavijem ne budi loše asocijacije ni u onom dijelu Iranaca koji su svrgli šaha. Ime Jugoslavija ne povezuju sa strahotama koje su pogodile bivši jugoslavenski prostor. Zanimljivo je da je u skladu s općim mišljenjem i službena iranska politika. “Jugoslavija” je bez problema zadržala veliki kompleks zemljišta sa zgradom veleposlanstva u najelitnijem dijelu Tehrana. “Jugoslavensko” predstavništvo bez problema distribuira po Tehranskim adresama bilten u kojem dominiraju nevjerojatne laži na račun Hrvatske. “Jugoslavenskog” otpravnika poslova iranske vlasti redovito pozivaju na sve prigodne proslave i događaje, a dobiva se dojam da mu je omogućen vrlo lagan i čest pristup do najviših iranskih dužnosnika. Već dugo se govori o međusobnom podizanju predstavništava na razinu veleposlanika. 

5. Gospodarstvo Irana

a. Gospodarstvo općenito

Iranski vanjski dug od oko 30 milijardi dolara, ne bi trebao predstavljati prevelik problem za zemlju ovako bogatih resursa, ali zbog političke situacije koja je nametnula izolaciju i težak pristup tržištu tehnologije i kapitala, zaduženje zemlje se nastoji riješiti restriktivnim mjerama. Pored već vrlo dobro poznate taktike odugovlačenja u plaćanjima, drugi vrlo oštar način uravnoteženja vanjskotrgovinske bilance je u limitiranju uvoza. Na tom području im na izvjestan način pomažu i Amerikanci svojim embargom.

Restrikcije uvoza su vrlo snažne. Zbog nedostatka drugih mogućnosti iranski trgovci su se dosjetili uvoziti preko individualnih putnika koji odlaze u Dubai ili u bescarinsku zonu na otok Kish. Zanimljivo je da i unatoč takvom nepraktičnom uvozu trgovine nisu prazne. Sve više robe široke potrošnje proizvodi se u Iranu. To znači i veću zaposlenost i  povećanje standarda. Cijene bitnih prehrambenih proizvoda, domaćih lijekova, benzina i plina, održavaju se državnim subvencijama na razini prihvatljivoj za veliku većinu pučanstva. Ostale cijene su više od prosječnih na svjetskom tržištu. To se odnosi na sve uvozne proizvode, poglavito na elektroniku i kozmetiku. Najbolje se razlike mogu primijetiti na području odjeće. Ona proizvedena u Iranu, ili pak uvezena iz Turske ili Pakistana relativno je jeftina, ali nekvalitetna. Cijene pak uvozne odjeće pristojne kvalitete bitno su više od europskih.

Svoje teškoće s uvozom Iranci nastoje pretvoriti u prednost. S razvidnim ponosom ističu svoju sve veću tehnološku, stručnu i robnu nezavisnost. Čak i na području telekomunikacija. Koliko god takva politika vodila većoj političkoj i gospodarskoj samostalnosti i neosjetljivosti na potrese na svjetskom tržištu, ili što je još bitnije, na pritiske  političkih protivnika, poglavito USA, toliko se Iran i na ovaj način sve više zatvara i izolira, što može imati po ovu zemlju pogubne posljedice.

S obzirom na delikatnu političku poziciju Irana i uzimajući u obzir da je Iran golema zemlja i veliko potencijalno tržište, aktivnosti veleposlanstva na gospodarskom području trebale bi biti dominantne. Tim više što je razvidno da politika igra ključnu ulogu u iranskom gospodarstvu. Ali u tome leže i prepreke. Naime dok su politički odnosi u usponu, moguće je dogovoriti dosta toga. Već stagnacija u političkim odnosima znači izvjesno zamrzavanje na gospodarskom planu. Vjerojatno to vrijedi za većinu zemalja, a Hrvatska nije izuzetak. Izuzetak su jedino zemlje Europske zajednice, Japan i USA(!). Iranci osobito cijene proizvode i stručnjake iz tih zemalja pa im nisu potrebne političke preporuke ili zaštita. Međutim što zbog američkog embarga, što zbog iranskih relativno skromnih mogućnosti plaćanja izuzev preko nafte, opseg poslova i s navedenom grupom zemalja se smanjuje.

Rezimirajući može se kazati da je iransko gospodarstvo ukupno uzevši opterećeno nekoliko vrlo teških i dugoročnih problema. To su izrazita (poslovna, a ne samo porezna) kontrola gospodarstva od strane države, što djeluje destimulativno na djelatnike i rukovodstva poduzeća (prisjećamo se toga zar ne), sve veća financijska, robna, kadrovska i tehnološka izolacija od svjetskih tijekova, nevelika tradicija u proizvodnji (izuzev ručnih radova, gdje su poglavito na području izrade tepiha Iranci svjetski priznati majstori, te dijelom poljodjelstva), teret subvencija zbog osiguravanja osnovnog standarda i održavanja socijalnog mira, teret milijunskog broja afganistanskih izbjeglica (koji se inače na crno koriste kao jeftina radna snaga), obveze prema veteranima rata s Iraqom, golemi vojni i policijski i glomazni državni i vjerski aparat. Sva nabrojena opterećenja gospodarstvo još dobro i podnosi.

b. Gospodarski odnosi Irana s Hrvatskom

Iz političkih odnosa Irana i Hrvatske proizašli su i gospodarski. Već čuveni i po medijima puno rabljeni ugovor o gradnji iranskih brodova u našim brodogradilištima tipičan je primjer gospodarske pratnje političkih odnosa. Dugo su u svakoj prigodi Iranci naglašavali kako je taj posao dat nama kao svojevrsna iranska podrška, inače bi oni brodove nabavili u Koreji ili Kini. Mi smo pak nastojali čim prije dogovoriti način plaćanja naftom, kako bi gradnja mogla otpočeti, ali su djelatnici Iranske naftne tvrtke NIOC, pozivajući se na svoju nezavisnost, postavljali nepovoljne uvjete i na taj način otezali početak posla.

Zatim je došlo do promjene. Iranska strana je počela požurivati posao, a kod nas je zbog potrebe dogovora Vlade, Privredne banke i INE, počelo izvjesno odugovlačenje. Po mojim informacijama ono i dalje traje unatoč porukama koje su preko posrednika meni uputili Iranci, da već potpisuju istovjetne ugovore s Kinezima i Korejancima, a o čemu sam poslao odgovarajuća izvješća.

Hrvatska u Tehranu ima par predstavništava svojih tvrtki. Predstavništvo “Geotehnike” vegetira na nadi u jedan posao, čiji je lavovski dio već preuzeo njemački partner. INA je između zatvaranja tvrtke i opstanka izabrala - promjenu predstavnika. Ferimport ponešto trguje. Unatoč ovim ne baš primamljivim primjerima, nedavno je otvoreno još jedno predstavništvo, tvrtke “NIVA”. Bivši predstavnik INE, a sad predstavnik NIVE se nada u zaključivanje velikih poslova. Tu i tamo naiđe poneki gospodarstvenik iz Hrvatske pokušavajući naplatiti stare dugove. Najizrazitiji primjeri su predstavnici “Končara” i “INGRE”, koji se pojavljuju u relativno redovitim vremenskim razmacima, ostaju ovdje po nekoliko tjedana i uvijek nešto naplate, ali i nešto ne uspiju naplatiti, pa trebaju doći ponovo.

Predstavnici RIZ-odašiljača i Plive su pak nešto drugčiji. Oni sklope i naplate uvijek nove poslove, ne zadržavajući se puno.

Najbolji primjer poslovanja s Iranom je ogranak INE, Iran Ina, koja je sagradila čađaru u Savehu, uz uporabu lokalne radne snage. Na taj način je projekt prikazan kao joint venture i nije bilo bitnih problema s naplatom. Dapače predugovoren je nastavak gradnje druge faze tvornice.

Uspjeh gospodarstva naše zemlje na velikom iranskom tržištu ukupno je teško očekivati bez podrške politike. Naime, još je prerano i previše pretenciozno očekivati da bi se naši proizvodi u Iranu mogli probijati samo s oznakom “Made in Croatia”. Međutim o svim većim projektima u Iranu ne odlučuju gospodarstvenici nego država, pa se ta okolnost može iskoristiti. Naravno, ako je naša politika na to spremna. 

Dakle, treba očekivati naše političke odluke, ako se želi ostvariti pomake na gospodarskom planu, koji je u ovoj zemlji za nas zanimljiv prije svega. Alternativa je - živjeti i raditi u očekivanju.

6. Zaključna razmatranja

Prethodni su redci napravljeni uz niz kompromisa. Prvi kompromis je glede vremena koje mi je za izvješće stajalo na raspolaganju, drugi glede forme, jer sam u okvir periodičnog izvješća pokušao umetnuti i neka opća opažanja. Treći kompromis je bio glede ranga mene kao pisca. Držao sam na umu privremenost svog vođenja veleposlanstva, pa sam nastojao izbjeći svaku preveliku pretencioznost, trudeći se ostaviti prostora za buduće procjene i ocjene pravog veleposlanika. Ipak i u ovim okvirima nadam se da će izvješće moći poslužiti za grubu orijentaciju o situaciji u zemlji u kojoj se nalazi ovo hrvatsko veleposlanstvo. Naravno znatan dio informacija ovdje iznesenih podložan je promjenama, pa će njihova uporaba danas biti puno učinkovitija nego sutra.

Rabim ovu prigodu, budući da odlazim na novu dužnost, za zahvalu na suradnji mojim suradnicima u veleposlanstvu, te osobito čelnicima i djelatnicima Kabineta ministra, druge uprave i tajništva, koji su čitali ovo i prethodna moja izvješća, a novom veleposlaniku u njegovom vođenju ovog veleposlanstva te u cjelokupnom životu i radu u Iranu želim puno sreće i uspjeha.

Otpravnik poslova          

mr. Željko Šikić           

Proslijediti:

- Kabinet ministra

- gospodin Zoran Pičuljan, tajnik državnog ministarstva

- gospodin Frane Krnić, pomoćnik ministra

preslik: arhiv veleposlanstva