VELEPOSLANSTVO REPUBLIKE HRVATSKE
Tehran
I.R.Iran
Tehran, 06. svibnja 1996.
Ministarstvo vanjskih poslova Republike Hrvatske - Zagreb
gospodin Frane Krnić, pomoćnik ministra
Predmet: Razgovor u MVP Irana (pruga Mashad-Saraksh-Tajan i bilateralni odnosi)
Štovani gospodine,
Danas sam u Ministarstvu vanjskih poslova Irana (na njegov poziv) razgovarao s glavnim direktorom za Srednju i Sjevernu Europu gospodinom Ebrahimom Rahimpourom (njegov rang odgovara našem rangu pomoćnika ministra). Razgovoru je bio nazočan i gospodin Ali Tarkani, kojemu je u MVP Irana osnovna zadaća praćenje odnosa s Hrvatskom, te prevoditelj.
Osnovna tema razgovora bila je sastav našeg poslanstva na svečanosti puštanja u promet željezničke pruge Mashad-Saraksh-Tajan. Gospodin Rahimpour je rekao kako je u zadnje vrijeme iranski veleposlanik u Hrvatskoj dva puta primljen kod predsjednika Tuđmana, te da je prigodom prvog posjeta uručio našem predsjedniku poziv za dolazak na spomenutu svečanost, na što je dobio pozitivan odgovor, ali da je prigodom drugog susreta ipak zaključio da naš predsjednik vjerojatno ne će doći. Čekao je sigurniju potvrdu dolaska, a budući da nije stigla, pismeni poziv nije ni poslan. Naglasio je da poziv našem predsjedniku još vrijedi, jedino se ne bi mogli obaviti opsežniji bilateralni razgovori s predsjednikom Rafsanjanijem i vjerskim vođom Khamneiem, budući je njihova satnica popunjena. Gospodin Rahimpour je spomenuo i izvjesno pismo koje je predsjednik Tuđman poslao Khamneiu u kojem se izražava “želja za razmjenom mišljenja”.
Gospodin Rahimpour je zatim spomenuo notu koje je veleposlanstvo Irana u Hrvatskoj dobilo od naše strane i u kojoj se potvrđuje dolazak našeg ministra prometa i veza na svečanost u Sarakshu.
Zatim je izrazio svoje čuđenje što je na njihove pozive da kažemo dolazi li naše poslanstvo ili ne i ako dolazi u kakvom će biti sastavu, odgovoreno - tišinom.
Odgovorio sam da postoji mogućnost da je iranska strana očekivala našu čvrstu potvrdu dolaska prije nego pošalje pismeni poziv, a mi smo očekivali pismeni poziv, da bi dali definitivni odgovor. Gospodin Rahimpour je s razvidnim zadovoljstvom prihvatio ovo tumačenje kao svoje vlastito. Zatim sam rekao kako je naš predsjednik, a i naše ministarstvo vanjskih poslova i ministarstvo prometa opterećeno teškim rasporedom važnih poslova, te kako se sutra očekuje otvaranje osjetljivog autoputa prema Srbiji, kako naši policajci i carinici stoga trebaju izići na naše istočne granice, što vodi prema reintegraciji istočne Slavonije, posljednjeg dijela našeg teritorija, koji je još okupiran. Gospodin Rahimpour je i ovdje izrazio svoje razumijevanje i naglasio kako, unatoč činjenici da je lista uzvanika već zaključena, od mene očekuje odgovor, te da će ako se odluči doći, hrvatsko poslanstvo biti u listu naknadno uvršteno. Obećao sam mu proslijediti traženu informaciju čim je dobijem i rekao da broj telefona dežurnih časnika u MVP-u “držim pored postelje”, što ga je raspoložilo.
Gospodin Rahimpour je naglasio da su odnosi Irana i Hrvatske prijateljski i da su u iranskom vodstvu s njima jako zadovoljni. Zatim je vrlo uglađeno spomenuo temu koja je možda bila i osnovnim razlogom njegovog poziva na razgovor.
“Naši bilateralni odnosi su u našim rukama, i treće strane ne bi trebale na njih utjecati. Naši politički odnosi trebaju ovisiti samo o našim političkim vodstvima, a ne o nadzoru Europske unije, Amerike ili Izraela. Mi moramo voditi nezavisnu politiku braneći svoje a ne tuđe interese” rekao je gospodin Rahimpour.
Odgovorio sam da je Iran pokazao prijateljstvo i razumijevanje prema nama u počecima međunarodnog priznanja Hrvatske, te da mi to visoko cijenimo i očekujemo nastavak razumjevanja i prijateljstva. Preskočio sam komentirati njegovo spominjanje citiranih zemalja i njihovog utjecaja. Na to je on ponovio sve malo drugačijim riječima, a ja sam opet odgovorio isto malo drugačijim riječima.
Zatim je gospodin Rahimpour izrazio žaljenje što “nakon nedavnog boravka u Sarajevu ministar Velayati nije posjetio Zagreb i sastao se s predsjednikom Tuđmanom, kao što je bilo planirano, već je naglo morao otputovati u Istambul”. Izrazio je nadu da će uskoro ipak doći do kontakata na vrhu između Irana i Hrvatske, u najmanju ruku prigodom trojnog sastanka u Sarajevu, dopredsjednika Irana Habibija, i premijera Mateše i Muratovića. Za taj sastanak po njegovim riječima još nije određen precizan nadnevak.
Srdačno se rastajući čestitao sam u ime veleposlanstva gospodinu Rahimpouru i njegovim suradnicima sutrašnji iranski blagdan.
Napomena: U današnjim iranskim novinama piše kako je pruga Mashad-Saraksh-Tajan izgrađena 97% od 295 km, koliko je duga, te da će ostatak biti izgrađen ovog tjedna, kako bi bila puštena u promet 13. svibnja 1996. Izračunao sam da je dakle ostalo izgraditi još 8,85 km! Nadam se da tu nema tunela ili mostova. Sad više nije čudna protokolarna promjena prijevoza uzvanika između Mashada i Saraksha zrakoplovima umjesto vlakom.
Sa štovanjem
Otpravnik poslova
mr. Željko Šikić
Na znanje: Kabinet Ministra
preslik: arhiv veleposlanstva
poslano zaštićenim faxom
Primjedbe
Objavi komentar