O Iranu - gospodarstvo

 

VELEPOSLANSTVO REPUBLIKE HRVATSKE

TEHERAN

1. Behestan br. 25, Ave Pasdaran

Tel: (++98) 21 258 9923; 258 7039;

Fax: (++98) 21 2549 199

P.O. BOX: 19395/6515

 

          Teheran, 12. srpnja 1995.

 

          VELEPOSLANSTVO REPUBLIKE HRVATSKE U IRANU

 

          Dr. Osman Muftić, Veleposlanik

 

          predmet: kroki gospodarstva Irana

 

          Štovani gospodine

 

          Na Vaš zahtjev dostavljam Vam dvostranični kroki gospodarske situacije u Iranu za pomoćnika ministra gospodina Davora Šterna..

 

         

                                    Sa štovanjem

 

                                   mr. Željko Šikić

 

                                  Ministar savjetnik

 

privitak: prema tekstu

 

 

 

Gospodarstvo Irana - kroki

 

Brutto nacionalni prihod 1991:  94.437.000.000 $

BNP per capita:                                            1.599 $         

 

Nafta i plin:

            Rezerve nafte 1990. procjenjene na 62 milijarde barela. Prizvodnja je 1989 bila milijardu barela. Rezerve plina iznose 17 milijardi kubičnih metara, a proizvodnja je 1989. iznosila 22 milijuna kubičnih metara.

 

Ostala proizvodnja:

            Aluminij, bakar, željezo, cink, cement, kamen, mramor,tepisi, pšenica, riža, krumpir, mlijeko.

Karakteristični podaci:

 

          1.Većina poduzeća u vlasništvu ili pod kontrolom države. Centralno planiranje.

          2. Tečaj riala zamrznut za slijedeću iransku godinu (ožujak 1995-ožujak1996), na razini  3.000 za $, iako je inflacija očigledna.

          3. Cijene oko 400 osnovnih proizvoda pod izravnom kontrolom države. Cijene tih proizvoda mijenjaju se u skokovima, pa je tako benzin nedavno poskupio 100%. Za subvencioniranje cijena goriva i hrane izdvaja se oko 10 milijardi $ godišnje.

          4. Uvoz  robe široke potrošnje 1993. 25, 1994. 18, a ove godine se procjenjuje na 12 milijardi dolara.

          5. Vanjski dug se procjenjuje na oko 33 milijardi $, a priznaje se 25 milijardi $.  Trenutno reprogramirano 12 milijardi $ s početkom vraćanja za  dvije godine.

          6. Bilateralni pregovori oko plaćanja i odgode plaćanja dugova upravo obavljeni s Njemačkom i Italijom.

          7.  Prvi službeni trgovački partner je Njemačka s oko 4 milijarde DEM prometa prošle godine. To je pak veliko smanjenje prema 9 milijardi DEM prethodne godine. Početkom godine Njemci su reprogramirali 4 milijarde DEM dugova.

          8.  Italija ima blaži pad razmjene. Prošle godine je iznosio 1,8 milijarde $, a 1992, 2,5 milijardi $. U novinama od 10. srpnja 1995. objavljeno da će svi dugovi Irana prema Italiji biti podmireni do 2000 godine. U zbrkanom izvješću spominje se isplata 25% nereprogramiranog duga do 22. kolovoza ove godine.

          9. Najveći stvarni trgovački partner su USA! Razmjena uglavnom teče preko Dubaia i to za gotovinu. Procjenjuje se na 4 milijarde $ godišnje. Amerikanci kupuju naftu od Irana, a kakvo je djelovanje najavljenog embarga predsjednika Clintona još nije poznato. Iran kupuje od USA velike količine robe široke potrošnje. Iranski potrošači najviše vjeruju robi s oznakom “Made in USA”!

          10. Iako kao glavnog svog neprijatelja označavaju USA, iranski dužnosnici prosvjeduju zbog postupka američke administracije i sprečavanja naftne tvrtke “Conoco” u zajedničkom ulaganju u istraživanja naftnih izvora s Irancima. Preko Tajikistana pak jedan takav “joint venture” je bio u tijeku i faktički Amerikanci i Iranci su zajednički počeli obavljati istraživanja u Kaspijskom području. Međutim Iranci su nedavno izbačeni iz tog posla. To je stvorilo izvjesnu napetost s Tajikistanom.

          11. Zbog teškoća u plačanju obveza, svjetske tvrtke očito sve više izbjegavaju poslove s Iranom. S druge pak strane to znači povečanje mogućnosti sklapanja poslova, jer se stvorio izvjesni prazni prostor. U taj prostor neke tvrtke i neki poslovni ljudi ulaze na dva načina.

          Jedan je s pokrićem snažne osiguravajuće tvrtke kao što je to za Njemce “Hermes”, za Talijane SACE.  Po riječima Njemaca “Hermes” očigledno ima velike gubitke na ovom području i oni se boje da bi njemački porezni obveznici mogli spriječiti tu državnu tvrtku u daljnjem trošenju novaca, pa bi njemačke tvrtke tad ostale bez osnovnog uporišta za djelovanje u Iranu.

          Drugi način je rizik prodaje s odgodom plaćanja od jedne do dvije godine, nakon čega slijede mučni pregovori oko naplate. Ovaj način uključuje uračunavanje rizika u cijenu i traženje  veza za prelazak u gornji dio liste prioriteta plaćanja.

          12. Uprkos teškoćama u plačanju obveza ne primjećuje se zastoj u velikim investicijama, u koje je, prema nekim procjenama, samo u razdoblju 1989.-1993. utrošeno više od 100 milijardi dolara. Velika su ulaganja u prometnu infrastukturu i izgradnju velikih elektroenergijskih objekata.

          13. Pokušava se smanjiti ovisnost o prihodima od izvoza nafte i plina, ulaganjem u eksploataciju drugih resursa poput bakra ili mramora. 

          14. Pored traženja partnera za ulaganje u izgradnju proizvodnih objekata Iran i dalje računa na zajmove, pa u nedavnoj izjavi guverner Centralne banke naglašava kako su Iranu otvorene linije zajmova u svjetskim bankama.

         

Gospodarski odnosi s Hrvatskom

 

          1. Najvažniji posao u tijeku je potpisani ugovor o isporuci 4 broda za iz hrvatskih brodogradilišta za iransku brodarsku tvrtku “IRISL”. Vrijednost posla je 108 milijuna dolara, a faktički će se naplatiti kroz isporuku iranske nafte. Ovaj posao se uz potrebnu pomoć našeg veleposlanstva sklapao gotovo dvije godine, i tijekom pregovora spomenuta je mogućnost sklapanja ugovora za isporuku  još 4 broda.U “Iran newsu” od 28. lipnja 1995. izišao je pak članak pod naslovom“Iran to buy 12 ships from China and Croatia.” U članku se  ne precizira koji dio kupovine otpada na koju zemlju. Međutim iznesena je jedna vrlo značajna informacija. Iran prema Pariškoj konvenciji treba u slijedećih 6 godina, odnosno do 2001. godine poslati u rezališta 40 brodova. Dakle nove kupovine brodova su na vidiku.

          2. Naša tvrtka “Geotehnika” pokušava nakon propusta učinjenih 1993. opet zadobiti povjerenje iranskih partnera i dobiti neke poslove vrijedne dvadesetak milijuna dolara. Naše Veleposlanstvo je pružilo “Geotehnici” potrebnu pomoć, koja se pokazala učinkovitom.

          3. Hrvatske tvrtke inače u skladu s općim trendom smanjuju opseg poslova s Iranom. Tako se dolazak naših poslovnih ljudi u prvom redu svodi na pokušaje naplate starih potraživanja. Ipak neke tvrtke poput “RIZ-a”, “Plive”, “Ferimporta”, “Kavie” ugovaraju i nove poslove uza sve rizike teške naplate.

          4. Činjenica je da su mnoge hrvatske tvrtke za vrijeme Jugoslavije poslovale na iranskom tržištu preko srpskih tvrtki. Sad se pojavljuju sa željom ponovnog poslovanja u Iranu. Primjer je “Pazinka”.

            5. U posljednje vrijeme u veleposlanstvo stižu zahtjevi iranskih tvrtki za poslovanje na hrvatskom tržištu. Veleposlanstvo u najkraćem roku pruža sve potrebne informacije, makar je zbog nedostatka svježih kataloga ovaj posao otežan.