VELEPOSLANSTVO REPUBLIKE HRVATSKE U IRANU
Ministar
savjetnik
Teheran, 26.
velja
e 1995.
VELEPOSLANSTVO REPUBLIKE HRVATSKE U IRANU
Dr. Osman Mufti, Veleposlanik
predmet: kratki pregled podataka o Iranu
Štovani gospodine
Na Vaš zahtjev sastavio
sam nekoliko najosnovnijih podataka, koji mogu posluñiti za brzu referencu našim politi
kim
predstvanicima, ukoliko dopu u Iran ili
pak ñele u politi
kim ili
poslovnim razgovorima s Iranskim predstavnicima ostaviti dojam upuenosti u
osnovne Iranske prilike.
Sa štovanjem
mr. ðeljko Šiki
Ministar savjetnik
privitak: prema tekstu
Iran
ukratko
Površina: 1.648.000 km2
Broj ñitelja
1991: 59.051.000
Godišnji porast: 3.6%
Gustoa
naseljenosti: 36/km2
Pu
anstvo: Perzijanci 46%
Azerbaijani 17%
Kurdi 9%
Ostali
(po manje od 5%) 28%
Jezik: Farsi (Perzijski) 50%
Azerbeijani 17%
Kurdski 8%
Ostali 25%
Religija: Muslimani
shi'a 91%
Muslimani sunni 8%
Bahai i
ostali 1%
* O kršanima nema
podatka, iako je poznato da su Armenci kršani.
Najvei gradovi: Tehran
6.000.000
Mashad 1.464.000
Isfahan 987.000
Tabriz 971.000
Shiraz 848.000
(Broj ñitelja je
prema podacima iz 1990. Sad je znatno posrastao pa se na primjer za Tehran moñe u iranskim
novinama pro
itati kako ima
12.000.000 ñitelja.)
Brutto nacionalni prihod 1991: 94.437.000.000 $
BNP per capita: 1.599 $
Klima: Glavna karakteristika je suh zrak. Na jugu je vrue, a u podru
ju Tehrana
temperatura se kree izmepu -2 stupnja C
u Sije
nju do 37
stupnjeva u Srpnju.
Gospodarstvo U vrlo velikim teškoama. Najveim djelom pod
drñavnim
nadzorom. Dosta velikih javnih radova. Velika nestašica deviznih sredstava.
Velike teškoe u plaanju prema
inozemstvu. Inozemni dug se procjenjuje na znatno više od 20 milijardi $. Sluñbena inflacija
u 94.je 30%. Posljednji pokazatelji pokazuju bijeg u hiperinflaciju.
Nafta i plin:
Rezerve nafte 1990.
procjenjene na 62 milijarde barela. Prizvodnja je 1989 bila milijardu barela.
Rezerve plina iznose 17 milijardi kubi
nih metar, a
proizvodnja je 1989. iznosila 22 milijuna kubi
nih metara.
Ostala proizvodnja: - aluminij, bakar, ñeljezo, cink,
cement,
-
tepisi, pšenica, riña, krumpir,
mlijeko.
Povijest:
- Pored perzijskih
vladara ovdje su vladali Grci, Arapi, Turci i Mongoli.
- U 19. stoljeu se za
prevlast bore Britanci i Rusi.
- 1906. prvi ustav
- 1925. Reza Khan
postavlja se za šaha Raza Shah Pahlavija.
- 1941. Reza abdicira i
nasljepuje ga sin
Mohammed Reza Pahlavi.
- 1978. Nemiri
- 1979. Shah bjeñi. Dolazi
Khomeini i uspostavlja se Islamska Republika Iran.
Afera s taocima u ameri
kom
veleposlanstvu.
- 1980. Po
etak rata s
Irakom
- 1981. Pušteni taoci
iz ameri
kog
veleposlanstva.
- 1988. Završetak rata
s Irakom
- 1989. Umire Khomeini,
a nasljepuje ga
Khamnei. Rafsanjani je izabran za
predsjednika Republike.
Politika:
- Iran pokušava
dokazati nekršenje ljudskih prava, izgleda bez uspjeha.
- Sotonizacija USA, povišeni
tonovi. Predsjednik Parlamenta Nateq Nouri naziva Gingricha imbecilom, zbog
Gingrichovog upozorenja na opasnost od islamskog fundamentalizma.
- uzajamno povla
enje
veleposlanika s Norveškom zbog Rushdija
- Zahlapenje sa
Skadinavskim zemljama
- Oštre reakcije na procjene
NATO-a, kako je islamski fundamentalizam zamjenio opsnost od komunizma.
- Upozorenje Njemcima, kao
glavnom trgova
kom partneru,
zbog nepovoljnog izjašnjavanja o Iranu jednog njema
kog ministra.
- Oprez Irana u odnosima s
Rusijom. Nema sluñbene osude
glede Chechenije, a Rusi dovršavaju gradnju nuklearke, zbog
ega sa Zapada
stiñu upozorenja.
- Odnos prema Hrvatskoj kroz
nao
ale BiH.
Toliko je dobar, koliko smo potrebni radi pomoi Bosni.
Primjedbe
Objavi komentar